Sara Tuševljak i Sunčica Kovačević su predstavnice neformalne grupe građana „STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci” i članice fondacije Atelje za društvene promjene – ACT
Mlade „riječne“ aktivistkinje iz Istočnog Sarajeva istaknule su se kao ključne braniteljice okoliša kroz svoju borbu za očuvanje Kasindolske rijeke. Kao članice neformalne građanske inicijative “Stop izgradnji malih hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci” već godinama su na čelu kampanje protiv uništavanja prirodnih resursa, podižući svijest o štetnim uticajima izgradnje malih hidroelektrana na lokalne ekosisteme, kvalitet vode i živote građana.
Sa kojim izazovima se suočavate kao braniteljica ljudskih prava?
SARA I SUNČICA: Trenutno najveći izazov sa kojima se suočavamo su strateške tužbe protiv javnog učešća (SLAPP) koje su protiv nas pokrenute prije više od tri godine. Pored niza izazova koje nose SLAPP postupci, tu su i kontinuiran pritisak i neizvjesnost kod svakog javnog istupanja koje sa sobom potencijalno nosi nove tužbe, kampanje diskreditovanja, ali i nezainteresovanost institucija i njihovo ignorisanje ljudi i lokalnih problema.
Šta smatrate da je vaš najveći doprinos u dosadašnjim aktivnostima kao braniteljice ljudskih prava?
SARA I SUNČICA: Smatramo da je naš najveći doprinos u dosadašnjim aktivnostima kao braniteljice ljudskih prava to što smo značajno podigle svijest građana o našem ustavnom pravu na zdravu životnu sredinu, zatim o slobodi izražavanja mišljenja i o značaju Aarhuske konvencije. Kroz našu borbu za Kasindolsku rijeku, uspjeli smo da ostvarimo svoje pravo učešća u postupcima donošenja odluka od javnog značaja i tako pokazali i predstavnicima lokalnih zajednica da moraju da uključe zainteresovano stanovništvo u te postupke, ali i našim sugrađanima da i oni imaju pravo i da ga mogu koristiti. Svojim radom i upornošću pokazale smo da se mogu donijeti konkretne promjene u društvu.
Koji je vaš moto ili motivacija da branite ljudskih prava?
SARA I SUNČICA: Motiv za djelovanje je želja za stvaranjem zdrave lokalne zajednice u kojoj će biti dobro i ljudima i prirodi. Vjerujemo da to nije samo naše pravo, već i naša odgovornost, ne samo prema nama, već prema svima onima koji još nisu rođeni i koji u ovoj zemlji tek trebaju živjeti.
Kakvo je stanje po pitanju ljudskih prava u BiH i šta se može učiniti da budu bolja?
SARA I SUNČICA: Stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuće, naročito za branitelje ljudskih prava, koji su sve više ugroženi. Naša osnovna ljudska prava, poput slobode izražavanja i slobode mirnog okupljanja i udruživanja, svakodnevno su pod prijetnjom. U Republici Srpskoj, čak je kleveta postala krivično djelo, što dodatno otežava slobodu izražavanja. Takođe, sve veći broj aktivista i novinara suočava se s pravnim postupcima protiv njih, što ozbiljno ugrožava slobodu javnog djelovanja i slobodu medija. Kako bismo poboljšali situaciju, potrebno je da se još snažnije ujedinimo, jer samo kroz zajednički rad i solidarnost možemo stvoriti prostor za promjene.
