Donošenje zakona je složen proces koji u sebi obuhvata više faza koje je potrebno proći, od početne faze nacrta u proceduri donošenja zakona, do njegovog prijedloga, izglasavanja i proglašenja.
U Republici Srpskoj zakone donosi Narodna skupština Republike Srpske (NSRS), koja je jednodomo zakonodonosilačko tijelo. U procesu donošenja zakona bitno je i Vijeće naroda, koje je sui generis političko zakonodonosilačko tijelo, koje se bavi pitanjima vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda.
Ovu nadležnost Narodnoj skupštini i Vijeću naroda dao je Ustav Republike Srpske, u kome je direktno propisano da NSRS donosi zakone, druge propise i opšte akte. Sam postupak donošenja zakona detaljnije je definisan Poslovnikom Narodne skupštine.
O inicijativi za donošenje zakona, predlaganju zakona i izradi zakona već sam pisao i više o tome može da se sazna ovdje.
Postupak za donošenja zakona zajedno sa njegovim proglašenjem, ugrubo rečeno, u redovnim okolnostima, teče sljedećim putem:
nacrt zakona → prijedlog zakona → usvajanje zakona → proglašenje zakona
Nacrt zakona
Postupak za donošenje zakona pokreće se podnošenjem nacrta zakona koji se podnosi predsjedniku Narodne skupštine.
Nacrt zakona predsjednik NSRS dostavlja poslanicima i nadležnim radnim tijelima nakon uvrštavanja u dnevni red Narodne skupštine.
Prije razmatranja nacrta zakona na sjednici NSRS nacrt zakona razmatraju Zakonodavni odbor i radno tijelo u čijem je djelokrugu pitanje koje se zakonom uređuje. Nacrt zakona mogu razmatrati i druga radna tijela ako su u njemu obuhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu tih radnih tijela.
Razmatranje nacrta zakona na sjednici Narodne skupštine obuhvata jedinstvenu raspravu: o ustavnom osnovu za donošenje zakona, o usklađenosti sa propisima Evropske unije, razlozima zbog kojih se donosi zakon, posljedicama koje će proizaći za materijalni i drugi položaj građana, privrednih društava i drugih organizacija i zajednica, o ocjeni i izvorima potrebnih sredstava za sprovođenje zakona i o tekstu nacrta zakona.
Po završenom razmatranju NSRS u danu za glasanje izjašnjava se o nacrtu, a može zaključkom utvrditi dodatne stavove, prijedloge i mišljenja o nacrtu i uputiti ih podnosiocu nacrta da ih uzme u obzir prilikom izrade prijedloga zakona.
Javna i stručna rasprava
Poslije usvajanja nacrta zakona NSRS može odlučiti da se nacrt stavi na javnu raspravu ako se zakonom uređuju pitanja koja su od posebnog značaja za građane i ako je neophodno da se konsultuju organi, organizacije, naučne i stručne institucije i zainteresovani građani.
Takođe, Narodna skupština može naložiti nadležnom radnom tijelu da o nacrtu zakona organizuje stručnu raspravu.
Izvještaj o rezultatima javne rasprave dostavlja se NSRS uz prijedlog zakona.
Prijedlog zakona
Nakon nacrta zakona, na red dolazi faza prijedloga zakona.
Prijedlog zakona podnosi se predsjedniku Narodne skupštine i to u obliku u kome se donosi zakon i mora biti obrazložen. Predlagač je dužan da u obrazloženju navede razlike u rješenjima sadržanim u prijedlogu zakona u odnosu na nacrt i razloge zbog kojih su nastale te razlike, prijedloge i mišljenja na nacrt zakona koje predlagač nije usvojio i razloge zbog kojih ih nije usvojio.
Prijedlog zakona predsjednik NSRS upućuje narodnim poslanicima.
Prije razmatranja prijedloga zakona na sjednici NSRS prijedlog zakona razmatraju Zakonodavni odbor i radno tijelo u čijem je djelokrugu pitanje koje se zakonom uređuje, a mogu ga razmatrati i druga radna tijela ako su u njemu obuhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu tih radnih tijela.
(Ne)usvajanje zakona
Tekst prijedloga zakona razmatra se na sjednici Narodne skupštine.
Po završetku razmatranja prijedloga zakona NSRS u danu za glasanje odlučuje o podnesenim amandmanima, a potom o prijedlogu zakona u cjelini.
Amandmani su prijedlozi za izmjenu i dopunu prijedloga zakona i njih mogu da podnesu ovlašćeni predlagači zakona i radna tijela Narodne skupštine.
Ukoliko za prijedlog zakona glasa potrebna većina narodnih poslanika, on se onda šalje u dalju proceduru.
Ako NSRS ne usvoji predloženi zakon, donošenje istog zakona ne može se predložiti prije isteka tri mjeseca od dana kada zakon nije usvojen, a prije tog vremena samo ako Narodna skupština odluči da taj rok skrati.
Hitni postupak
Zakon se može, izuzetno, donijeti i po hitnom postupku.
Po hitnom postupku može da se donese samo zakon kojim se uređuju pitanja i odnosi nastali usljed okolnosti koje nisu mogle da se predvide, a nedonošenje zakona po hitnom postupku moglo bi da prouzrokuje štetne posljedice po život i zdravlje ljudi, bezbjednost Republike Srpske i rad organa i organizacija, i ako je to u opštem interesu.
Po hitnom postupku može se donijeti zakon za koji je Ustavni sud Republike Srpske odlukom utvrdio njegovu neusklađenost sa Ustavom.
Proglašenje (promulgacija), objavljivanje i stupanje na snagu zakona
Predsjednik Narodne skupštine u roku od sedam dana po donošenju dostavlja zakon Vijeću naroda, a po dostavljenom obavještenju od Vijeća naroda dostavlja zakon predsjedniku Republike Srpske na proglašenje.
Ako predsjednik Republike Srpske zahtijeva da NSRS ponovo glasa o zakonu, taj zakon se stavlja na dnevni red prve naredne sjednice Narodne skupštine. Ponovo izglasani zakon se dostavlja predsjedniku Republike Srpske radi proglašenja.
Zakoni koji su usvojeni se objavljuju u „Službenom glasniku Republike Srpske”.
U Republici Srpskoj zakoni stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske”, osim ako iz naročito opravdanih razloga nije predviđeno da ranije stupe na snagu.
Veoma je bitno za napomenuti da ovo nije prikaz cjelokupne zakonodonosilačke problematike i da je za specifičnosti i posebna pitanja, kao što su vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda ili postupak u Vijeću naroda, najbolje konsultovati direktne pravne dokumente koji se odnose na proces donošenja zakona.
Izvori; Za više informacija vidjeti:
Устав Републике Српске, [Службени гласник Републике Српске, бројеви 21/1992, 28/1994, 8/1996, 13/1996, 15/1996, 16/1996, 21/1996, 21/2002, 31/2002, 31/2003, 98/2003 и 115/2005]
Закон о објављивању закона и других прописа Републике Српске, [Службени гласник Републике Српске, бројеви 67/2005, 110/2008 и 60/2023]
Poslovnik Narodne skupštine Republike Srpske, [Službeni glasnik Republike Srpske, broj 66/20]
Pravila za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske
Tekst je nastao zahvaljujući podršci od strane European Endowment for Democracy.
Naslovna fotografija: A Lawyer Behind His Desk, [Autor: Karolina Grabowska, fotografija preuzeta sa: Pexels]
Tekst je preuzet sa sajta Dejana Lučke sa adrese: https://dejanlucka.com/kako-ukratko-tece-postupak-za-donosenje-zakona-u-republici-srpskoj/
