Velida Kulenović je potpredsjednica Udruženja „Bh novinari” i novinarka Federalnog radija
Velida Kulenović, potpredsjednica Udruženja/udruge “BH novinari” i novinarka Federalnog radija, u dugogodišnjoj novinarskoj karijeri kontinuirano se bavi izvještavanjem o kršenju, ali i zaštiti ljudskih prava, posebno ženskih prava, prateći i izvještavajući o temama značajnim za ostvarivanje prava na život bez nasilja. Svojim radom i aktivizmom doprinosi podizanju javne svijesti o rodno zasnovanom nasilju. Dobitnica je više novinarskih nagrada i priznanja. Učesnica je raznih edukacija za mlade novinare/ke.
Sa kojim izazovima se suočavate kao braniteljica ljudskih prava?
VELIDA KULENOVIĆ: Izazovi su brojni, primjerice oni koje su donijele tehnološke promjene (internet, društvene mreže), ali i neusklađen zakonodavno-pravni okvir. Moj aktivizam primarno je bio utemeljen na borbi za slobodu izražavanja. Kroz novinarski rad uvijek sam promovirala život bez nasilja i podržavala rad nevladinih organizacija, posebno onih koje su promovirale ženska ljudska prava, ali i prava djece. Naravno, aktivizam u Udruženju „ BH novinari“, mislim, aktivistički rad je temeljni. Međutim to mi nije bila prepreka za podršku svim ženskim nevladinim organizacijama kojima sa pružala medijsku podršku kako bi bile što vidljivije u medijskom prostoru. Današnji izazovi se odnose na Zakon o kriminalizaciji klevete koji je donesen u RS-u koji može biti atak na slobodu izražavanja, nepostojanje zakon o transparentnosti vlasništva u medijima, neadekvatan način finansiranja javnih servisa, te nastojanja da se zatvore izvori informacija, odnosno nepoštivanje Zakona o slobodi pristupa informacijama (ima više primjera, od javnih institucija ili u slučaju GV Zenica koje ne dozvoljava novinarima prisustvo sjednicama).Tu su naravno i različiti vidovi pritisaka i prijetnji novinarima/kama, ali i njihov loš ekonomsko-socijalni status, nedostatak strukovnog sindikata, te neophodna veća finansijska podrška Liniji za pomoć novinarima, koja djeluje pri Udruženju „BH novinari“.
Šta smatrate da je vaš najveći doprinos u dosadašnjim aktivnostima kao braniteljice ljudskih prava?
VELIDA KULENOVIĆ: Mislim da sam u okviru svojim mogućnosti dosta uradila na zaštiti prava novinara/ki, prava na slobodu izražavanja, ulozi novinara/ki u demokratskom društvu i njihovom doprinosu demokratizaciji društva. Kroz svakodnevni novinarski rad promovirala sam uz prava novinara /ki, prava žena, borbu protiv rodne diskriminacije, nasilja nad ženama, te učestvovala u radionicama , seminarima i javnim kampanjama. Novinarski posao gledam i kao mogućnost da zagovaram ljudska prava uključujući i senzibilizaciju javnosti radi odbacivanje stereotipa i predrasuda. Aktivizam i volonterizam su mi uvijek na prvom mjestu i rado dijelim znanja i sarađujem sa mladim ljudima kroz različite projekte.
Koji je vaš moto ili motivacija da branite ljudskih prava?
VELIDA KULENOVIĆ: Moj moto – sloboda je temelj za sva prava, posebno sloboda izražavanja, a potom pravda, jednakost i dostojanstvo za sve ljude, bez obzira na njihovu etničku, vjersku, ili bilo koju drugu pripadnost, uključujući zaštitu novinarki/a i najugroženijih, naročito žena i manjina. Nastojim da moto ostvarujem kroz aktivizam, stalnu borbu protiv diskriminacije, nasilja i nejednakosti, te koristeći medije kao alat da govorim i pišem o ovim temama.
Kakvo je stanje po pitanju ljudskih prava u BiH i šta se može učiniti da budu bolja?
VELIDA KULENOVIĆ: Globalno postoji zakonski okvir koji štiti ljudska prava, ali u praksi bilježimo različite oblike kršenja tih prava. Tako je Linija za pomoć novinarima (Help line) „BH novinara“ zabilježila tokom 2024.godine 54 prijave kršenja prava novinara/ki, a tokom 2023.godine 87 prijava. Tokom 2024.godine podnesno je 140 krivičnih prijava protiv građana, aktivista civilnog društva i novinara/ki u Republici Srpskoj, kao posljedica donošenja Zakona o kriminalizaciji klevete. Ono što je dobro – nije podignuta niti jedna optužnica. Problem su nastojanja da se donesu represivni zakoni kojima se ograničava sloboda izražavanja.Nakon što smo dobili kandidatski status ruše se medijske slobode kroz legislativu primjera radi izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH koje je medijska zajednica ocijenila kao korak unazad, potom pokušaj da se u Kantonu Sarajevo donese Zakon o javnom redu i miru, Prijedlog Krivičnog zakona Federacije BiH, najava da Unsko sanski kanton donosi novi zakon o informisanju koji može ograničiti slobodu izražavanja. Napredak je zabilježen jer su imenovane tzv.kontakt tačke u tužilaštvima i upravama policija na svim nivoima kako bi se omogućilo što brže procesuranje eventualnih napada na novinare/ke. Neophodno je raditi na zaštiti slobode izražavanja i podizanju stepena sigurnog okruženja za rad novinara/ki u Bosni i Hercegovini.
