Prijedlog Federalnog ministarstva pravde da novim izmjenama Krivičnog zakona sankcioniše novčanom i zatvorskom kaznom objavljivanje ličnih fotografija, snimaka i drugih sadržaja bez pristanka, otvara prostor za zloupotrebe i nametanje cenzure u javnom prostoru.
Kuća ljudskih prava Banja Luka podržava usklađivanje Krivičnog zakona Federacije BiH sa Konvencijom Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici i EU Direktivom o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, međutim upozoravamo na potrebu brisanja ili izmjene novog člana 193a koji u predloženoj formulaciji legalizuje cenzuru i uvodi restriktivne mjere protivne pravu na slobodu izražavanja i informisanja.
Sporni član Zakona je represivniji čak i od odredbe koja se nalazi u kontroverznim izmjenama Krivičnog zakonika u Republici Srpskoj, kojima je 2023. godine kriminalizovana kleveta i stvoren osnov za suzbijanje javne kritike. Dok je u Republici Srpskoj neovlašteno objavljivanje tuđeg snimka kažnjivo samo ako je izazvalo štetne posljedice prema prikazanom licu ili članovima njegove porodice, u Federaciji se predlaže da svako objavljivanje tuđeg snimka bez pristanka bude krivično djelo, što otvara veći prostor za zloupotrebe.
Dodatno, nisu jasno predviđeni ni izuzeci kada se radi o javnom interesu, odnosno objavljivanju sadržaja kojima se dokumentuje, na primjer, kršenje zakona, nanošenje štete drugim licima i sl. Kuća ljudskih prava Banja Luka ističe da je sporno i to što je ovo krivično djelo koncipirano da praktično može biti kažnjivo objavljivanje bilo kakvog sadržaja “ličnog karaktera” bez pristanka treće osobe, a nije definisano šta se tačno podrazumijeva pod sadržajem ličnog karaktera, što stvara pravnu nesigurnost, ostavlja prostor za proizvoljno tumačenje, a samim tim i selektivno kažnjavanje.
U obrazloženju Prijedloga izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH navodi se da je ovo krivično djelo novina u odnosu na Nacrt, i da je uvedeno na zahtjev “društvene zajednice” kako bi se zaštitila privatnost sadržaja ličnog karaktera.
Indikativno je da je novo krivično djelo izostavljeno iz Nacrta zakona koji je prošao javnu raspravu i gdje su brojne organizacije i pojedinci imali priliku dati komentare i prijedloge na sadržaj koji je tada bio dostupan. Naknadnim predlaganjem novog krivičnog djela javnosti je uskraćena mogućnost da u propisanom postupku ukaže na štetnost ovakve odredbe, pa ostaje nejasno na koji način je Federalno ministarstvo pravde utvrdilo da se radi o zahtjevu „društvene zajednice“.
