Bosna i Hercegovina (BiH) se suočava sa značajnim izazovima u pogledu korupcije i političkog integriteta. Prema najnovijem Indeksu percepcije korupcije (CPI), BiH (34) ima najniži rezultat u regionu Zapadnog Balkana i doživljava značajan pad u nivou percepcije korupcije, s gubitkom osam CPI poena od 2012. godine. Sve izraženije političke podjele po etničkim linijama i dalje ometaju demokratske institucije u upravljanju državom i u borbi protiv korupcije. U kontekstu pravnog okvira za otvorene podatke političkog integriteta, BiH je uložila napore na različitim nivoima vlasti kako bi uspostavila propise i institucije za suočavanje sa izazovima korupcije. Na primjer, “Ured za borbu protiv korupcije i kontrolu kvaliteta Kantona Sarajevo” uspostavio je različite baze podataka (poznate kao “AnticorrupiKS”) u cilju objavljivanja informacija od javnog interesa, s ciljem povećanja transparentnosti u Kantonu Sarajevo. Ove baze podataka obuhvataju oblasti kao što su javne nabavke, podaci o imovini javnih službenika, informacije o zaposlenima u javnom sektoru, javnim transferima i drugima. Slično, Antikorupcijski tim Srednjobosanskog kantona je objavio registar zaposlenih u ovom kantonu, što doprinosi povećanju nivoa trasparentnosti u ovom kantonu.
Dodatno, Kanton Sarajevo je donio Zakon o sprečavanju i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo. Ipak, politički sistem u BiH često otežava postizanje jedinstvenog pravnog okvira koji bi adekvatno adresirao ove izazove. Iako postoje zakonske odredbe koje omogućavaju pristup informacijama, ostvarivanje prava na informisanje praćeno je mnogim izazovima, posebno u pogledu brzog i efikasnog dostavljanja informacija. Dostupnost informacija varira među različitim kategorijama/bazama podataka u Bosni i Hercegovini. Na primjer, podaci o javnim nabavkama su često lakše dostupni, sa većim nivoom javno dostupnih informacija i blagovremenim ažuriranjem. S druge strane, informacije o imovini i političkom finansiranju često su manje transparentne i ograničene u dostupnosti, što otežava pristup sveobuhvatnim i ažuriranim informacijama.
Centralizacija podataka u Bosni i Hercegovini postoji u određenoj mjeri, ali dostupnost istih je ograničena. Iako postoje određene centralizovane baze podataka, većina podataka je decentralizirana, neujednačena, fragmentirana i neoperabilna. Kreiranje centralizovane baze podataka prilagođene korisnicima, značajno bi olakšalo pristup podacima koji se odnose na politički integritet, što bi omogućilo građanima i zainteresiranim stranama da prate aktivnosti javnih zvaničnika i zahtijevaju odgovornost istih.
Institucije odgovorne za prikupljanje i provjeru podataka o političkom integritetu u Bosni i Hercegovini nisu centralizovane i suočavaju se s izazovima u obimu resursa, mandata i nezavisnosti. Njihovi kapaciteti i učinkovitost variraju, a njihova sposobnost za prikupljanje i analizu sveobuhvatnih podataka je ograničena. Jačanje njihovih mandata, osiguravanje adekvatnih resursa i nezavisnosti ključni su koraci za unapređenje procesa prikupljanja i verifikacije podataka. Posmatrajući trenutne trendove, zapaženo je da neke institucije pokazuju volju za unapređenjem otvorenih podataka, prepoznajući važnost transparentnosti i odgovornosti u borbi protiv korupcije. Na primjer, Agencija za javne nabavke je započela nadogradnju sistema e-Procurement, koji uključuje pristup podacima o javnim nabavkama i očekuje se da će biti operativan od 2023. godine. Međutim, potreban je dalji napredak kako bi se političke obaveze pretvorila u konkretnu praksu i kako bi se razvila kultura otvorenosti i integriteta.
Publikacija se može preuzeti ovdje.
