Okrugli sto pod nazivom “Ljudska prava u procesima evropskih integracija u kontekstu pregovora o ulasku BiH u Evropsku uniju” održan je 12. septembra u Banjaluci, a između ostalog, istaknuta je važnost saradnje kuća ljudskih prava u regionu te njihov sve veći značaj kao novog momentuma u zaštiti ljudskih prava.
Okrugli sto organizovala je Kuća ljudskih prava Banja Luka u okviru zajedničkog projekta Regionalne mreže Kuća ljudskih prava, koju čine Kuća ljudskih prava Banja Luka, Kuća ljudskih prava Beograd, Kuća ljudskih prava Zagreb i Sarajevski otvoreni centar.
Tea Pokrajčić iz Kuće ljudskih prava Banja Luka rekla je da će Kuća ljudskih prava Banja Luka nastaviti raditi na jačanju civilnog društva i pravne države, i pozivamo sve političke aktere, kako domaće, tako i međunarodne, da nam se odlučnije pridruže u ovom cilju.
„Naš rad da nije samo priča o ljudskim pravima, već o svakodnevnim borbama koje vodimo kako bismo zaštitili osnovne slobode u društvu koje se još uvijek nosi sa ratnim posljedicama, političkim podjelama i ekonomskim siromaštvom. Nažalost, umjesto napretka, svjedočimo sve većim prijetnjama slobodi izražavanja, okupljanja i udruživanja, uz istovremeni rast antirodnih pokreta i nacionalističkih narativa koji osnovna ljudska prava potiskuju u drugi plan“, kaže Pokrajčić.
Bosna i Hercegovina na svom putu ka Evropskoj uniji mora staviti ljudska prava u središte svih reformi.
„Ne smijemo dozvoliti da proces evropskih integracija bude isključivo tehnički ili politički, već mora biti temeljen na vrijednostima koje su okosnica evropske demokratije. Do danas, nismo ispunili nijedan od 14 ključnih prioriteta, a korupcija i dalje ostaje glavni izazov. I dok većina građana ove zemlje želi članstvo u Evropskoj uniji i vjeruje da EU put BiH nema alternativu, naši političari koriste nacionalizam i populizam kako bi zadržali vlast, bez stvarnih promjena“, ističe Pokrajčić.
Ovaj događaj imao je za cilj da podstakne dijalog i razmjenu iskustava o položaju ljudskih prava u procesu evropskih integracija, s posebnim osvrtom na trenutne pregovore o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Tokom panela je navedeno da je civilno društvo važan akter u procesu evropskog proširenja, a Bosna i Hercegovina je u zastoju na tom putu.
Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU u Srbiji, ocijenila je da iskustva zemalja članica potvrđuju da civilno društvo može proces evropskih integracija da ubrza i da značajno donese potrebne benefite za građane.
“Iskustvo je zaista pokazalo da sve zemlje koje su ulazile u EU to nisu mogle da urade bez aktivne uloge civilnog društva. To znamo i iz iskustva regiona, odnosno zemalja koje su odmakle u institucionalnom smislu”, poručila je Selaković i tokom press konferencije.
Komentarišući zastoj BiH na evropskom putu, ona je rekla da se može napraviti paralela sa Srbijom i regionom.
“Kada god postoji zastoj u evropskim integracijama, to je zato što ne postoji jasna politička volja i konsenzus svih aktera u društvu o perspektivi jedne države. Ovo je u BiH veoma izraženo, a zastoj je posledica polarizacije. Zvanična državna agenda prema spoljnim akterima je deklarativno evropska, a u praksi se opovrgavaju te težnje”, rekla je Selaković za medije.
Alen Gudalo, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, istakao je da smo svjedoci sužavanja prostora djelovanja civilnog društva u cijeloj BiH s naglaskom na trendove koji se dešavaju RS.
“Mi kao cjelokupno društvo moramo da reagujemo. U BiH se usvaja veliki broj zakona po ubrzanom procesu, kroz netransparentne procese pa nemamo uvid u dešavanja. Da bismo imali uvid, nama je potrebno civilno društvo koje ima sistem kontrole“, naveo je Gudalo.
Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava iz Zagreba istakao je da su velike razlike od ulaska Hrvatske u EU.
Ulazak u EU je, kako je dodao, bio boljitak za društvo u cjelini, za građane i građanke, za poštivanje ljudskih prava i vladavine prava.
Fotografija: David Pajić/ Kuća ljudskih prava Banja Luka
