Rodno zasnovana diskriminacija na radu je ona diskriminacija koja se dešava po osnovu spola, roda, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili spolnih karakteristika. Prvo istraživanje fokusirano isključivo na proučavanje zastupljenosti, oblika, procesuiranja i efikasnosti mehanizama zaštite u Bosni i Hercegovini, „Rodno zasnovana diskriminacija na radu u Bosni i Hercegovini”,1 provedeno je 2018. godine i pokazalo je da je svijest o rodno zasnovanoj diskriminaciji na radu izrazito niska, da se ovaj oblik diskriminacije ne prepoznaje, rijetko procesuira, te da radnici i radnice nemaju i ne prepoznaju efikasne mehanizme za zaštitu u praksi. Ujedno, ovo istraživanje je ukazalo na široku rasprostranjenost rodno zasnovane diskriminacije na radu u svim segmentima rada: prilikom zapošljavanja, uslova rada, mogućnosti napredovanja, ostvarivanja prava iz majčinstva, raskida radnog odnosa. Žene su više izložene ovoj diskriminaciji, posebno u slučajevima trudnoće i prava iz majčinstva, no zastupljeni su i oblici višestruke diskriminacije (npr. po osnovima spol i dob; spol i invaliditet).
Istraživanje je identificiralo sudske postupke kao jednu od najslabijih karika, preporučujući dalju edukaciju, razmjenu znanja i praksi u ovoj oblasti. Upravo su sudije, advokati i pružaoci pravne pomoći prepoznali nedostatak sudske prakse kao jednu od poteškoća u vođenju postupaka za zaštitu, posebno kada se radi o antidiskriminatornim tužbama u vezi sa radnim pravima. Iako su radni sporovi česti, mali broj istih se pokreće i vodi zbog diskriminacije, a još su rjeđi oni koji se vode po osnovu rodno zasnovane diskriminacije. U izvještaju OSCE-a „Procjena rada institucija Bosne i Hercegovine u borbi protiv diskriminacije”2 evidentirano je da se skoro dvije trećine svih evidentiranih sudskih predmeta diskriminacije odnosi na radna prava (61%). Međutim, iz podataka generisanih u Sistemu za automatsko upravljanje predmetima, u sudovima nije moguće dobiti dodatne pokazatelje koji bi se odnosili na vrstu diskriminacije, niti na zabranjene osnove diskriminacije.
Većina sudskih postupaka iz oblasti rada se vodi prema entitetskim zakonima o radu, što ukazuje da još uvijek ne postoji ili je nedovoljno razumijevanje i implementacija Zakona o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini i Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, ili pak nepovjerenje u sudstvo u pogledu primjene navedenih zakona. Također su uočene i pravne nejasnoće u pogledu primjene određenih normi, posebno onih koje se odnose na utvrđenje diskriminacije, naročito u odnosu na komparatora, prebacivanje tereta dokazivanja, činjenja vjerovatnim da je diskriminacija počinjena. Dodatni izazov u procesuiranju slučajeva diskriminacije predstavlja nekonzistentna sudska praksa i manjak izvora o sudskoj praksi u ovoj oblasti.
Stoga je svrha ovog biltena obezbijediti pregled sudske prakse u Bosni i Hercegovini (BiH), regionu, te prakse Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), Suda pravde Evropskih zajednica/Suda pravde Evropske unije i Evropskog komiteta za socijalna prava (EKSP). Uvrštene su i relevantne odluke Institucije ombudsmana za ljudska prava u Bosni i Hercegovini. Obuhvatajući ovako širok opseg presuda i odluka različitih instanci obezbjeđuje se detaljan uvid u mnoge oblasti i pitanja koja su prepoznata kao izazov za bosanskohercegovačko pravosuđe u procesuiranju slučajeva rodno zasnovane diskriminacije na radu. Razumijevajući kompleksnost oblasti, ali i potrebe u BiH, bilten koji imate ispred sebe pruža uvid u različite pravničke dileme i rješenja, u nadi da će ovako predstavljena praksa pomoći u unapređenju sudske zaštite za slučajeve rodno zasnovane diskriminacije na radu u BiH.
Bilten je dostupan na: Bilten sudske prakse.
