Amina Dizdar je programska koordinatorka u Sarajevskom otvorenom centru
Posvećenost unapređenju zakonodavstva i zaštiti prava žena i LGBTI osoba Aminu Dizdar, programsku koordinatorku, čini istaknutom feministkinjom i stručnjakinjom u oblasti ljudskih prava. Predvodila je proces izmjena Krivičnog zakona Brčko distrikta. Aktivno zagovara usvajanje javnih politika koje se tiču političke participacije žena, usklađivanja privatnog i poslovnog života, porodiljskih naknada i borbe protiv menstrualnog siromaštva.
Sa kojim izazovima se suočavate kao braniteljica ljudskih prava?
AMINA DIZDAR: Svakodnevni izazovi s kojima se suočavam su višeslojni i često obeshrabrujući. Suočavamo se s institucionalnom inercijom koja usporava svaki napredak, dok se problemi nastavljaju gomilati. Prisutna je i zabrinjavajuća apatija stanovništva koje je postalo toliko naviknuto na kršenje svojih prava da ga često ni ne prepoznaju. Politički establišment često koristi retoriku ljudskih prava za svoje ciljeve, bez istinske namjere da implementira strukturalne promjene. Usprkos ovim preprekama, ohrabruju me pojedinačni slučajevi u kojima smo uspjeli ostvariti konkretne promjene, što mi daje snagu da nastavim svoj rad.
Šta smatrate da je vaš najveći doprinos u dosadašnjim aktivnostima kao braniteljice ljudskih prava?
AMINA DIZDAR: Moj najznačajniji doprinos vidim u podizanju svijesti građana o njihovim osnovnim pravima i mehanizmima zaštite. Prije nego što se mogu boriti protiv nepravde, ljudi moraju razumjeti da ono što doživljavaju nije neizbježno stanje. Ponosna sam na izgradnju sistematske mreže podrške za marginalizirane skupine koju su obezbijedile mnoge nevladine organizacije koje pružaju pravnu pomoć, psihološku podršku i zastupanje njihovih interesa. Posebno me ispunjava kad primjećujem da se principi za koje se zalažem postepeno integriraju u društveni diskurs, i kad mlađe generacije artikuliraju svoje zahtjeve koristeći jezik ljudskih prava. Takve promjene u svijesti možda nisu uvijek vidljive, ali predstavljaju temelj za dugoročnu transformaciju društva.
Koji je vaš moto ili motivacija da branite ljudskih prava?
AMINA DIZDAR: Moja motivacija proizlazi iz dubokog uvjerenja da pasivnost pred nepravdom omogućava njeno širenje. Naše društvo često očekuje da netko drugi preuzme inicijativu za rješavanje problema. Moja odlučnost raste iz opravdane ljutnje koju osjetim kad svjedočim negiranju ljudskog dostojanstva i iz upornosti koja odbija prihvatiti status quo kao neizbježan. Svaki put kad uspijem pomoći jednoj osobi da ostvari svoja prava, to potvrđuje vrijednost ovog rada.
Kakvo je stanje po pitanju ljudskih prava u BiH i šta se može učiniti da budu bolja?
AMINA DIZDAR: Stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini karakterizira raskorak između normativnog okvira i njegove implementacije. Često možemo čuti da BiH ima solidan zakonodavni okvir, ali njegova primjena ostaje nedosljedna i selektivna. Problemi diskriminacije manjinskih grupa, nejednakog pristupa pravdi i politizacije pravosudnih institucija predstavljaju značajne prepreke za ostvarivanje ljudskih prava. Za napredak je neophodno prevazići postojeće društvene podjele koje perpetuiraju diskriminaciju. Kultura odgovornosti je nešto što manjka našim političkim akterima zbog čega nije iznenađujuće općeprihvaćeno mišljenje da se ništa ne može promijeniti. Ključno je i jačanje građanske svijesti o pravima, kao i izgradnja kredibilnih nezavisnih institucija koje mogu djelovati kao kontrolni mehanizmi. Unatoč izazovima, ohrabrujući su znaci promjene među mlađim generacijama koje pokazuju spremnost da nadilaze nametnute podjele. Vidim građane/ke koji/e se organiziraju. Promjena dolazi, samo sporije nego što bismo željele/i. Na kraju krajeva, borba za ljudska prava nije sprint nego maraton – s bosanskim preprekama usput.
