Skip to content Skip to footer

„Rodna ravnopravnost u ustavu – prepreke i mogućnosti”

Inicijativa Građanke za ustavne promjene u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost polova BiH, Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (BiH), Fondacijom Heinrich Böll i našom Kućom ljudskih prava Banja Luka je 20. novembra 2023. godine organizovala online konferenciju pod nazivom „Rodna ravnopravnost u ustavu – prepreke i mogućnosti”. Na ovoj konferenciji smo diskutovali/e o pitanjima važnosti rodne ravnopravnosti kao ustavne kategorije, zašto je bitno da ustavi budu rodno senzitivni i šta to znači u praksi. Takođe, razgovarali/e smo i o iskustvima iz Srbije i Hrvatske, država čiji ustavi imaju određeni nivo garancije ženskih ljudskih prava, za razliku od Ustava BiH koji je „rodno slijep”.

Panelisti i paneliskinje na konferenciji su bili: Višnja Ljubičić (Pravobraniteljica za ravnopravnost polova, Hrvatska), Sofija Mandić (Centar za pravosudna istraživanja, Srbija), Samra Filipović – Hadžiabdić (Agencija za ravnopravnost polova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, BiH), Željka Umićević (Inicijativa Građanke za ustavne promjene, BiH), prof. dr Nerzuk Ćurak (Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Sarajevu, BiH) i Emina Zahirović – Pintarić (advokatica iz Sarajeva, BiH). 

Na konferenciji je učestvovalo 59 predstavnika i predstavnica organizacija civilnog društva iz BiH i regije, državnih institucija, parlamentarnih tijela, akademske zajednice, međunarodnih organizacija, ambasada i fondacija, kantonalne i entitetske zastupnice i studenti i studentice univerziteta iz BiH koji donijeli sljedeće preporuke za:

PROMJENE U PRAVNOJ SFERI

  • Ustavu Bosne i Hercegovine bi trebalo da se prošire odredbe postojećeg kataloga ljudskih prava odredbama u vezi sa jedinstvenom zdravstvenom, socijalnom i porodičnom zaštitom, sa insistiranjem na ravnopravnosti i boljoj zaštiti svih građanki i građana, uz uzimanje u obzir specifičnog ustavnopravnog uređenja države i entiteta.
  • Ustav mora da sadrži izričite odredbe o ravnopravnosti polova, kako bi se ravnopravnosti polova direktnim definisanjem dao jači ustavni i političko-pravni značaj.
  • Neophodno je da se u Ustavu BiH jasno propiše da posebne mjere radi postizanja pune ravnopravnosti lica ili grupe lica koja su suštinski u nejednakom položaju sa ostalim građanima i građankama ne predstavljaju diskriminaciju, pored toga što u zakonima postoji ovakvo definisanje.
  • Ustavu BiH je veoma značajno propisati politiku jednakih mogućnosti.
  • Ustavu BiH je potrebno navesti da žena ima pravo da slobodno odlučuje o rađanje djece.
  • U ustavu je neophodno imati jake garancije ravnopravnosti polova, kako bi se u slučaju kršenja prava, ili u pokušajima ograničavanja određenih zakonskih prava, moglo pozivati direktno na ustav.
  • Na svakom nivou društvenog uređena i odlučivanja potrebno je nanovo ponavljati da se mora voditi računa o ravnopravnosti polova, kao i jednakih prava koja uživaju muškarci i žene.
  • Na svim nivoima društvene komunikacije bi trebalo propagirati i primjenjivati rodno senzitivan jezik, a njega bi trebalo da sadrže kako ustav tako i zakoni i podzakonski akti u državi.

PROMJENE U DRUŠTVENOJ SFERI

•        Samo mijenjanje ustava nije dovoljno, jer je neophodno da borba za ravnopravnost u stvari i mijenja naše društvo u stvarnosti. Stoga, treba promijeniti društvene uslove koji postoje a koji često uključuju nasilje, u pravnoj i društvenoj sferi, koje se generiše iz patrijarhata.

•        U Bosni i Hercegovini jedan od ključnih problema je to što ne postoji istinska „vladavina zakona”, nego postoji „vladavina ljudi”. Zato je neophodno da se građani i građanke i njihove inicijative zajedno sa promjenama u pravnoj sferi, izbore i za vladavinu zakona, a ne vladavinu ljudi, te da se pravni akti ne primjenjuju u zavisnosti od toga kako neko želi da ih primjenjuje, nego kako su stvari zaista postavljene u njima.

•        Kako bi se promjene mogle postići u društvu neophodno je tražiti minimalan broj saveznika/ca u političkoj sferi koji će podržati promjene, ravnopravnost, nediskriminaciju i destrukciju patrijarhata.

Skip to content