Vrijeme velike represije i udara na ljudska prava i slobode u Bosni i Hercegovini, prije svega u Republici Srpskoj, je uveliko najavljeno, a prema svemu sudeći ono je i započelo. Najviše na udaru je sloboda izražavanja, koja je izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, prije svega rekriminalizacijom klevete i kriminalizacijom iznošenja ličnih i porodičnih prilika, satjerana u ugao i stanje pred cenzurom.
Kao što je javnosti poznato, izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske članom 208a. propisano je da je kleveta krivično djelo, dok je članom 208b. kao krivično djelo propisano iznošenje ličnih i porodičnih prilika. Ovim krivičnim djelima se, kako je obrazloženo, štite čast i ugled fizičkih lica, prije svih državljana Republike Srpske. Međutim, same odredbe su pisane nejasno i bez korištenja jasnih pravnih standarda, što je uz nedostatak obrazloženja i kvalitetne javne rasprave, bez znanja ko su autori, dodatni faktor za bojazan od tumačenja i primjene. Zbog toga ovaj priručnik treba posmatrati kao smjernicu, ali ne kao sigurnu mapu, niti kao obavezna pravila postupanja.
Kleveta je u Bosni i Hercegovini, pa tako i na nivou Republike Srpske, bila dekriminalizovana već dvije decenije. Zaštita od klevete se mogla tražiti i ostvariti u građanskom postupku, na osnovu tužbe. Sada, ponovnom kriminalizacijom klevete, ali u drugačije uređenom procesnom sistemu, gdje ne postoji privatna krivična tužba, kleveta je postala krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Ovo će za posljedicu imati sve pravne posljedice vođenja krivičnog postupka, a građani će naspram sebe imati čitav državni aparat. Sve ovo odnosi se i na iznošenje ličnih i porodičnih prilika. Kazne za ova djela jesu novčane, ali je bitno napomenuti da pored novčane kazne za autora, može odgovarati i biti kažnjeno i pravno lice u kome ili
za koje on to radi, a sve to ne sprečava naknadu štete koju oštećeno lice može tražiti u građanskom postupku, kao i ranije. Ovo je praćeno sve češćim napadima na novinarke i novinare i aktiviste, borkinje i borce za ljudska prava, te pokušajima vođenja krivičnih postupaka protiv novinara, a sve u svrhu zastrašivanja, gušenja slobode i stvaranja atmosfere koja podstiče autocenzuru. U takvoj situaciji javila se potreba za jednim kratkim pregledom i uputstvom za postupanje. Ovaj priručnik sastoji se iz dvije glavne cjeline: Prevencija (koje obrađuje razne faze preventivnog djelovanja i adaptacije rada novinara i aktivista/organizacija novonastalim situacijama, te preduzimanja neophodnih koraka za ličnu zaštitu) i postu- panje u slučaju sprovođenja istrage (koje će obraditi potrebne korake i ponašanje u situacijama kada se već nađu u postupku, bilo kao svjedoci ili kao osumnjičeni, sa detaljnim navođenjem njihovih prava).
Ovaj priručnik neće biti nikakva garancija da neće doći do (zlo)upotrebe prava i da se lica koja se budu ponašala na opisani način neće ipak naći u situaciji da se protiv njih vodi krivični postupak. Međutim, pozicija u tom slučaju će im biti daleko bolja i povoljnija ukoliko su se pridržavali smjernica i savjeta iz ovog priručnika. Ovaj priručnik ima krajnji cilj da nijedna novinarka i aktivistica, odnosno nijedan novinar i aktivista, ne budu osuđeni za krivična djela u vezi sa svojim radom i da na taj način pruži garanciju i umanji strah od novih krivičnih djela i postupanja vlasti.
Priručnik se može preuzeti ovdje.
