Skip to content Skip to footer

Bosna i Hercegovina: Zarobljena država i zarobljeno društvo

Studija se fokusira na specifičnu vezu između faktora koji utiču na rizike od eskalacije konflikta i faktora koji utiču na rasprostranjenost korupcije i njen sistemski karakter u postkonfliktnom kontekstu Bosne i Hercegovine (BiH). Razmatrajući nasljeđe konflikta koje dominantno obilježava savremenu bosanskohercegovačku državu i društvo, u kojem je zarobljavanje države i društva kao kompleksan oblik korupcije našlo plodno tlo, studija adresira potencijalne rizike za eskalaciju konflikta, kao i moguće strategije za prevazilaženje takvih rizika.

S pravom bi se moglo postaviti pitanje do koje mjere je opravdano bosanskohercegovačko društvo i državu kontekstualizirati kao postkonfliktne nakon gotovo tri decenije od okončanja konflikta. Uprkos protoku vremena, sa dosta argumenata se ipak može tvrditi da stanje u zemlji opravdava karakterizaciju postkonfliktnog ili čak svojevrsnog zamrznutog konflikta. Nepostojanje minimuma konsenzusa između tri etničke grupe, odnosno, preciznije rečeno, između vladajućih etnokratskih elita, o uređenju zemlje (čak i o njenom postojanju), uzrocima i posljedicama oružanog konflikta, te posljedično velikoj većini pitanja koja utiču i oblikuju svakodnevni život građana u zemlji, zapravo znači da je konflikt samo promijenio svoj pojavni oblik, odnosno stadijum, te se zapravo iz manifestnog, nasilnog, pod robusnim uticajem međunarodnih aktera transformisao u latentni konflikt sa dominantnim implikacijama na kvalitet upravljanja u zemlji.

Međuzavisnost konflikta i korupcije gotovo je samorazumljiva na opštem logičkom nivou. Simbiotička veza ova dva jahača apokalipse očigledno je vidljiva i stavljanjem u korelaciju Indeksa percepcije korupcije Transparency International (Corruption Perception Index) i Globalnog indeksa mira Global Peace Index ili Indeksa nestabilnih država (Fragile State Index). U pravilu, zemlje sa manjim stepenom korupcije su stabilnije i manje izložene nasilnim konfliktima i obratno.

Ključno pitanje otuda jeste da li korupcija uzrokuje konflikt ili je ona posljedica konflikta? Različita istraživanja i studije ukazuju da je korupcija vjerni pratilac i posljedica konflikta, dok druga opet naglašavaju da visok nivo korupcije doprinosi nasilju i izbijanju konflikta. U svakom slučaju pouzdano je dokazana međuzavisnost konflikta i korupcije u smislu da sličini faktori uzrokuju i jedan i drugi fenomen.

Sveobuhvatna analiza Instituta za ekonomiju i mir sugeriše ne samo postojanje veze između korupcije i konflikta, već otkriva tzv. prelomnu tačku (tipping point), poslije koje se znatno povećava rizik od nestabilnosti, unutrašnjih sukoba i eskalacije nasilja. Tu tačku ova analiza identifikuje prema istraživanju Transparency International – Indeks percepcije korupcije, koji rangira zemlje prema nivou percipirane korupcije na skali od 0 do 100, identifikujući indeksnu ocjenu od oko 40 kao prelomnu u smislu da zemlje u toj zoni imaju istovremeno i povećan rizik od nestabilnosti, unutrašnjih sukoba i nasilja.5 BiH se definitvno nalazi u toj zoni s ocjenom na indeksu od 34, i kao takva rangirana je na najnižu poziciju u regionu zapadnog Balkana i bilježi treći najlošiji rezultat u Evropi, istovremeno spadajući u grupu država u globalnoj konkurenciji u kojima se stanje najviše pogoršava.

Publikacija se može preuzeti ovdje.

Skip to content